NASLOV

Pod ovim naslovom se skriva
otvoreno pismo, otvorena rana
Zatvorena usta, zatvorena  vrata
Nijemi govore, govornici šute

Napravio sam nešto ružno- ubio sam
Čeka me smrtna kazna
Molim vas poštedite me- nisam mislio ubiti
Dogodilo se, omaklo mi se

Gurnuo sam te u dubinu, draga moja
Možeš li mi oprostiti?
U tvojim posmrtnim ostacima
još titra tihi glas života
Zoveš me, ali ja se ne odazivam

Stid me je
odsjekle mi se glasnice
odsjekle noge, presjekao dotok krvi
u mozak
Ne mislim, ne osjećam
ne osjećam te više
Ne volim te više...

Sanjam te tihim snom, snivam da si sa mnom
U budućnosti živim boljoj, dalekoj
Skriven, skutren u rupi crnoj nekoj
Ovdje sam siguran!
Nema ni mojih ni tvojih
i i Montecchi i Capuletti su mrtvi
Samo nas dvoje smo živi

Tako sam predvidljiv u svom pesimizmu
u crnom cinizmu
Tvoju karizmu predviđam i prije
no što sam te upoznao
Pa kad ćeš već jednom doći
da te upoznam- i odbacim